Moždano krvarenje-hemoragija intrakranialis je česta pojava u novorodjenačkoj dobi.Gestacijska doba uveliko igra ulogu o vrsti i učestalosti krvarenja.Ukoliko je manja gestacijska doba veća je učestalost krvarenja.Intrakranijalno krvarenje deli se na: intracerebralno i ekstracerebralno krvarenje.
Intracerebralno krvarenje se odvija u moždanom tkivu.Razlikujemo periventrikularno i intravertikularno krvarenje.Zavisi o odnosu na moždanu komoru.Nastaje zbog ozlede nedonoščeta, ili kod donošenog novorodjenčeta, obično je uzrokovano hipoksijom ili traumom.
Ekstracerebralna krvarenja se dogadja iznad samog mozga i o zavisnosti moždanim ovojnicama koje mogu biti: epiduralna, subduralna i subarahnoidalna.
Epiduralno krvarenje je vezano za prelom lobanje koji se progresivno pogoršava sa nurološkim ispadima i nastaje smrtni ishod.
Subduralno krvarenje je uzrokovan traumom za vreme porodjaja kod prvorotke zbog uske karlice, starije višerotke zbog naglog porodjaja, zaglavljenje glave deteta, stav zatkom i dr.Uglavnom se javlja kod donošenog novorodjenčeta, može biti sa ili bez minimalnih simptoma pa sve do smrtnog ishoda.
Subarahnoidalno krvarenje nastaje zbog hipoksije (nedostatak kiseonika), redje zbog traume sa najboljom prognozom od svih krvarenja.
Veličina krvarenja deli se na četiri stepena krvarenja.
Krvarenja prvog stepena je lokalizovano na tzv.germinativni matriks, to je mesto gde se krvarenje najčešće javlja.
Kod drugostepene krvarenja krv prodire u moždane komore ali ih ne širi.To su nekomplikovana krvarenja.
Kod trećeg stepena krvarenja krv prodire u moždane komore i prouzrokuje njihovo širenje.
Kod četvrtog stepena krv iz moždane komore prodire u moždano tkivo.To su komplikovana krvarenja.
Krvarenja prvog i drugog stepena redje uzrokuju motoričke i kognitivne posledice, dok kod trećeg stepena krvarenja može da se razvija cerebralna paraliza ili neurološki ispad.Kod četvrtog stepena krvarenja smrtni ishod je veliki procenat, ali ukoliko dete preživi ostaje teško kognitivno neurološko oštećen.
Dijagnoza:
Intrakranijalno krvarenja se postavlja UZ pregledom mozga, Doppler krvnih sudova mozga, elektroencefalografija, CT, NMR.
Ukoliko je krvarenje izrazito, kliničku sliku karakteriše trijas simptoma.Kriza apneje sa cijanozom, poremećaj svesti i konvulzije.Osim ovih simptoma fontanele su napete, suture proširene, odsustvo Moroovog refleksa, slab ili odsutan refleks sisanja.
Lečenje:
Lečenje je uglavnom simptomatsko stim što komplikacije zahtevaju neurohirurško lečenje.Subduralno-peritonealni ili subduralno-atrijalni šant s tim što šant procedure treba odložiti dok se koagulum ne razlaže.Nekad subduralne punkcije imaju dobar efekat.Osim toga daje se specifična terapija za korekciju metaboličkih i elektrolitnih poremećaja, zatim vitamin E i K može da smanji intenzivnost krvarenja.