|
10.02.2012 |
Hirurgija bola se ubraja u subspecijalnost neurohirurgiji i podrazumeva primenu hirurških procedura u lečenju hroničnog bola.Hirurgija bola obuhvata sve vrste intervencije u cilju otklanjanja bola.Hirurške intervencije dele se na: -Anatomske, ablativne, neuromdulatorne.Anatomski oblik je hirurško otklanjanje uzroka bola, koji se često teško definiše i otklanja. -Ablativni oblik je ablacija odnosno presecanje puteva za bol. -Neuromodulacija je zasnovan na obradi bolnih impulsa.Tu spadaju neurostimulacije, kontinuirano ubrizgavanje lekova u moždanu tečnost-preko morfinske pumpe.
|
|
|
08.02.2012 |
Karakteristika anestezije doloroza je utrnulost, neprijatan intenzivan bol u regiji lica ili potiljka.Bol je oštar, žareći ili ubodnog karaktera.Anestezija doloroza nastaje u trigeminalnom području lica ili kod potiljka-okcipitalnog nerva.Na licu može da se javi nakon intervencije na nervu trigeminusa ili granama, koji se vrši u cilju lečenja trigeminalne neuralgije.Vidi se očigledna razlika izmedju bolne i nebolne regije, merenjem temperature kože.
Lečenje:
Vrši se raznim metodama, primenjuju se lekovi antidepresivi, antiepileptici.Intervencije, blokade, presecanje perifernih nerava sa manjim uspesima.Razna lečenja sa neurohirurškim procedurama na kičmenoj moždini i mozgu. |
|
08.02.2012 |
Talamički (Centralni) bol spada u hronični neuropatski bol.Može biti posledica smanjenog dotoka krvi talamusa ili njegovo oštećenje.Javlja se jak sevajući bol, koji je praćen trnjenjem, bockanjem, mravinjanjem.Po čitavom telu se oseća bol, ili samo na jednu polovinu.Bol se pojačava na dodir ili promenu temperature.Nekad je iste jačine ili se povećava.U središtu mozga se nalazi talamus.To je simetrična moždana struktura, gde se završavaju "putevi" za bol.Može se reći da je talamus neka vrsta raskrsnica puteva za bol.Mnogo intenzivnije se oseća taj bol, nego što odgovara onome stimulusu koji ga izaziva.
Lečenje:
Pošto je to specifičan bol težak je za lečenje, obični analgetici nemaju efekta.Bol se kontroliše pomoću antidepresivnih, antiepileptičnih lekova.Za lečenje ovog bola najefikasnija je intervencija neurostimulacija-duboka moždana ili kortikalna.
|
|
|
04.02.2012 |
Postherpetična neuralgija je bol u regiji koji je zahvaćen herpes zoster infekcijom.Nastaje zbog oštećenja perifernih nerava usled infekcije.To je jak žareći bol prilikom dodira kože još više se pojačava intenzitet bola.Herpes zostera prouzrokuje virus, koji izaziva kožne promene sa oštećenjem nervnog završetka, koji šalje impulse ka mozgu gde se formira osećaj bola.Taj bol može dugo da traje, nekad i doživotno. Postherpetičnoj neuralgiji su skolne starije osobe.Bol kao posledica infekcije herpes zosterom može biti akutnog i hroničnog oblika. Akutni oblik se javlja pre izbijanja kožnih promena i traje oko 2,5-3 meseca, sve do izlečenja infekcije. Hroničan bol traje mnogo duže i posle nestanka kožnih promena on je u stvari postherpetična neuralgija u užem smislu reči.
Lečenje:
U akutnoj fazi primena antiviralnih lekova, zbog lečenja osnovne bolesti-virusne infekcije, usled nastanka bola daju se analgetici, kortikosteroidi, nesteroidni antiinflamatorni lekovi (NSAIL).Lokalno se primenjuje Lidokain zatim korišćenje električne neurostimulacije tj.TENS uredjaj.
|
|
26.01.2012 |
Depresija kod očeva povezana je sa problemima u ponašanju kod dece, pokazala je nova studija američkih naučnika. Dok je slična povezanost između majki i dece često ispitivana, ovo je praktično prva studija koja se konretno osvrnula na odgovarajuću ulogu oca.
Prema rezultatima nove studije rađene pod okriljem Medicinske škole Univerziteta u Njujorku, 11 odsto dece čiji očevi imaju simptome depresije pokazuje određene probleme u ponašanju, u poređenju sa 6 odsto dece čiji očevi nemaju simptome emotivnih poremećaja. Moderni svet predstavlja sve veći izazov po emotivno zdravlje odraslih Jasno je, ipak, da majka u ovom konktestu ima osetno bitniju ulogu. Čak svako peto dete sa depresivnom majkom pokazuje probleme u ponašanju. Kada su oba roditelja depresivna, taj procenat se penje na 25 odsto (svako četvrto dete). “Postoji bezbroj stručnih radova o tome kako depresija i drugi emotivni poremećaji majki utiču na decu, ali ovo je bukvalno prva studija, bar koliko smo mi svesni, koja je ispitivala sličnu povezanost očeva”, objasnio je dr Majkl Vajtsman, vodeći autor. On i njegov tim proučavali su podatke dobijene iz velikog istraživanja o preko 22.000 dece koja žive u domaćinstvu sa oba roditelja. Njihov rad je objavljen u stručnom časopisu Pediatrics. Ranija studija, koja je u istom stručnom časopisu objavljena proletos, dokazala je i da depresivni očevi češće udaraju decu.
|
|
Opširnije...
|
|
|
|
|
|
|
Strana 1 od 15 |