Panika napada

0
197

Panika napadaHvataju li vas katkad napadaji panike? Točnije, jeste li se ikad probudili usred noći ubrzanog bila, srce lupa kao ludo, živci samo što ne eksplodiraju, a niste svjesni zašto? Bez brige, niste poludjeli. To je “samo” mala panika.

Napadaji panike, iako nam se čini da se događaju samo nama ili svega jednom, ludom postotku čovječanstva, u biti su učestala pojava. Više od četvrtine ljudi ima barem jedan napad panike tijekom života. Naravno, dolaze nenajavljeno, no dokazano je da se često javljaju kao nuspojava stresa. Još detaljnije, najčešće ih izaziva neki gubitak koji doživimo – bio to gubitak posla ili nekog bližnjeg. Takvi, stresni događaji u našem životu izmiču nam tlo pod nogama – čini nam se da ne možemo ništa učiniti, gubimo kontrolu i hvata nas panika.

Time smo razriješili pitanje kako dolazi do panike, no ne i zašto neki paničare, a drugi, unatoč stresu, ne. Stručnjaci kažu da je vjerojatno riječ o “grešci u živčanom sustavu”. Koliko god smiješno zvučalo, prema njihovoj teoriji, nekim ljudima je dio mozga odgovoran za emocije i strah jednostavno hipersenzibilan. Katkad je, također prema toj teoriji, ta greška genetska, odnosno, nasljedna. Neki pak znanstvenici za napadaje panike okrivljuju noradrenalin. Kad taj hormon utječe na dio mozga odgovoran za razmišljanje i odlučivanje, može vas jednostavno zakočiti, što naravno dovodi do panike. Prema jednom istraživanju, također, napadaje panike gotovo dvostruko češće imaju astmatičari.

Sigurno se pitate: “Dobro, i što sad?”
Ako je stres taj koji obično prethodi paničarenju, onda se čini da bi logična stvar bilo upisati ili češće ići na jogu ili neku vrstu meditacije. No puko “OM-anje” ipak nije rješenje. Doktori tvrde da rješenje nisu ni tablete za smirenje. Jednostavno ćete se morati naučiti nositi sa stresnim situacijama, odnosno, panikom. Evo kako.

Za početak je dobro znati da vam napadaj panike ne može ništa. Iako su neugodni, napadaji panike nisu opasni.

Razgovarajte o svojim problemima i napadajima. Ako znate da ste skloni paničarenju, otvorite se svojim bližnjima i pričajte o tome. Katkad se samim izgovaranjem problema mogu prepoznati uzroci i simptomi.
Iako nije rješenje, možete pitati za mišljenje svog doktora, koji će procijeniti je li vam potrebna mala doza tableta za smirenje, makar za svaki slučaj.

Tijekom napada čvrsto sjedite. Naime, ukoliko postoji strah da ćete se onesvijestiti, stisnite mišiće na otprilike 30 sekundi. Ovakvo kočenje potiče dotok krvi u glavu, što će spriječiti da se zaista onesvijestite.
Odvratite si pažnju na druge stvari. To je uvijek dobar savjet, pa tako i u slučaju panike. Odagnajte negativne misli razmišljanjem o nečem pozitivnom i ugodnom. Ukoliko ne možete sami, uključite televiziju, slušajte dragu muziku.

Ukoliko vam takve stvari neće pružiti utjehu, ne libite se otići u bolnicu. Tako ćete se barem uvjeriti da nemate srčani udar ili nešto slično.
Jednom kad doživite napadaj panike, ne budite kukavica. Naravno da će trebati vremena da se smirite, ali izbjegavanjem svakodnevnih obaveza i aktivnosti nećete ništa postići.

Ako vas ni ovi savjeti neće smiriti, nemojte se bojati odlaska liječniku psihologu. Ostvariti kvalitetan život bez panike puno je važnije nego sumnjati u sebe i sramiti se pomoći stručne osobe.

 

POSTAVI ODGOVOR