|
Bolesti srca i krvnih sudova
|
15.02.2012 |
 Kardiopulmonalna reanimacija (KPR) je kombinovana metoda služi za oživljavanje osoba, koji je doživeo zastoj disanja ili rad srca tj. kardiorespiratorni arest.Glavni cilj ove metode je uspostavljanje funkcije disanja i krvotoka, kao i analiza srčanog ritma, naročito kod tahikardnih poremećaja omogućuje primenom defibrilatora.Zbog prekida krvotoka, nastaje poremećaj srčanog ritma, nastupa gubitak svesti, koji nakon tridesetak sekundi praćen prestankom disanja.Od prekida cirkulacije za 60 sekundi proširuje se pupila, to je znak centralne hipoksije.Za tri minuta nastaje oštećenje CNS-a, za pet minuta nastaje trajno oštećenje.Za sprovodjenje reanimacije je dovoljno konstatovati nesvesticu, besvesno stanje i prekid disanja.Provera pulsa na arterijama-arteria carotis,na preponama arteria femoralis.
Važna je reakcija u reanimaciji.Poziv hitne medicinske pomoći, osobu položiti na ledja i uslediti reanimaciju: 2:15 to bi zančilo 2X disanja, i 15 masaža srca.Brzina masaža srca iznosi oko 10/min. dok frekvencija disanja oko 15 u minuti.
Reanimacijom se obezbedjuje količina kiseonika mozga, srca i drugim vitalnim organima, dok se ne uspostavi dobra srčana akcija i spontano disanje.Stanice mozga su osetljive na hipoksiju i duži period od 3-5 minuta dovodi do nepovratnog oštećenja mozga. Važno je na vreme prepoznati kardiorespiratorni zastoj jer preživljavanje i oporavak bolesnika je ključ uspeha kardiopulmonalne reanimacije.
Uzroci su mnogobrojni:akutni infarkt miokarda, plućna embolija, cerebrovaskularni insult, krvarenja, udar električne struje, neregulatorni srčani ritam, hipoksija, hipotermija itd.
|
|
Opširnije...
|
|
|
12.02.2012 |
 Iz godine u godinu, iz dana u dan, pred sportaše se postavljaju sve veći zahtjevi te se granice ljudskih mogućnosti svakodnevno pomiču prema naprijed. Dokaz tome je i činjenica da seniorske svjetske rezultate od prije 30 godina danas nadmašuju juniori.
Promjene u organizmu koje izaziva intenzivan trening su velike te mogu biti funkcionalne i anatomske, i to kako kratkoročne - za vrijeme treninga i neposredno nakon, tako i dugoročne - poslije više godina treniranja.
Tjelesnu aktivnost visokog intenziteta omogućava pravilno funkcioniranje i kooperacija niza organa i organskih sustava, a kardiovaskularni sustav u ovom procesu ima centralnu ulogu. Da bi se aktivnim mišićima dopremila dovoljna količina kisika pri ponavljanim naporima visokog intenziteta srce podliježe morfološkim, funkcionalnim i elektrofiziološkim promjenama koje nazivamo sindrom sportskog srca ili samo sportskim srcem tj atletskim srcem.
Srce
Sportsko srce je složen fenomen, još uvijek nedovoljno istražen, kako u anatomskom i funkcionalnom smislu, tako i sa aspekta njegovog odnosa prema zdravlju. Ono je "siva zona" između fiziologije i patologije, dakle nepoznato i podložno različitim tumačenjima. Tijekom zadnjih nekoliko godina, bili smo svjedoci nekolicine iznenadnih smrti vrhunskih mladih sportaša koje su se povezivale s treniranjem. Interes pobuđen ovim tragičnim događajima, izazvao je brojne rasprave. Jesu li se ti tragični događaji mogli spriječiti i čime su bili izazvani?
|
|
Opširnije...
|
|
01.12.2011 |
 Poremećaji srčanog ritma (aritmije) u ambulantama specijalista za kardiovaskularne bolesti čine jednu od najčešćih uputnih dijagnoza. Pacijenti, kao subjektivnu tegobu, u pravilu navode osjećaj neugodnog rada, lupanja i preskakanja srca ili treperenja u prsnom košu.
U značajnom broju pacijenata već se na temelju kliničkog pregleda i elektrokardiograma (EKG) može isključiti kardiološka bolest. No unatoč tomu se, u strahu od previda potencijalno smrtonosnih bolesti srca, pacijenti često upućuju na niz dodatnih pretraga.
Procjena težine aritmija i najčešći uzroci njihovog nastajanja
Već na početku ovog kratkog pregleda treba naglasiti da subjektivne tegobe (neugodno osjećanje rada, odnosno lupanje vlastitog srca), koje se na kardiološkom nalazu označavaju pojmom palpitacije (palpitationes, od latinskog izraza palpitare - kucati, jako drhtati), nisu karakteristične za određene bolesti srca, niti ukazuju na težinu moguće srčane bolesti. Dapače, palpitacije su jače izražene u pacijenata s klinički neznačajnim aritmijama, dok, istodobno, mnoštvo bolesnika s težim (potencijalno opasnijim) aritmijama ne osjeća "preskoke i lupanje srca", već se aritmija prokazuje posredno, primjerice kratkotrajnim (osobito ponavljajućim) krizama ili pravim gubitcima svijesti.
Dakle, palpitacije su u mladih osoba koji nemaju pridružene čimbenike kardiovaskularnog rizika (povišen arterijski tlak, šećerna bolest, pušenje, povišene vrijednosti masnoća u krvi, podatak o iznenadnoj srčanoj smrti roditelja, braće ili sestara) ili neku od ranije poznatu kardiovaskularnu bolest (preboljeli infarkt srca, ugrađenu potpornicu u koronarnoj arteriji, postavljenu aorto-koronarnu premosnicu) u pravilu tek bezazlen funkcionalan poremećaj. Takva je, primjerice, neurocirkulatorna (neurovegetativna) distonija – koja je na kardiološkom nalazu označena kao dg. DNV (Dystonia neurocirculatoria) ili DNC (Dystonia neurovegetativa). Ona je osobito česta u osoba sa sniženim pragom osjećaja za rad vlastitog srca (najčešće su to mlade, psihički napete ili tjeskobne osobe), a dodatno je potenciraju negativni okolišni utjecaji (primjerice, izloženost stresu u obiteljskoj ili radnoj sredini). Elektrokardiografski (uključujući i 24-satno EKG praćenje po Holteru) u takvih se osoba ne nalaze nepravilnosti srčanog ritma ili se bilježi tek neznačajan broj bezazlenih preskoka s ishodištem u srčanim klijetkama ili predklijetkama.
|
|
Opširnije...
|
|
|
01.12.2011 |
 U kojim bi se granicama trebao držati arterijski tlak? Koje životne navike možemo promijeniti kako bismo smanjili svoj kardiovaskularni rizik? Koji lijek uzimati protiv povišenog tlaka? Odgovore savjetuje prim. mr.sc.dr. Nediljko Pivac, spec. internist – kardiolog iz KBC Split.
Temeljni cilj liječenja arterijske hipertenzije nije samo sniziti tlak nego postići maksimalno smanjenje dugoročnog ukupnog rizika kardiovaskularnog pobola i smrtnosti. U mnogim je istraživanjima dokazana nepobitna dobrobit liječenja arterijske hipertenzije, kako u mlađih, tako i starijih osoba te u onih sa sistoličkom hipertenzijom.
Svim osobama čiji se arterijski tlak drži iznad granice od 140/90 mm Hg treba dati upute o promjenama životnih navika, dok će uvođenje medikamentnog liječenja ovisiti o ukupnom kardiovaskularnom riziku pojedinca. U osoba koje imaju šećernu ili bolest bubrega te u onih koji su preboljeli infarkt miokarda ili moždani udar, ta je granica još niža, pa iznosi 130/80 mm Hg.
Pripazite na životne navike
Promjene životnih navika kao što su smanjeni unos soli, prestanak pušenja, tjelovježba, umjereno korištenje alkoholnih pića, smanjenje tjelesne mase u pretilih te povećani unos voća i povrća i smanjen unos zasićenih masti, za koje je općenito prihvaćeno da smanjuju arterijski tlak i kardiovaskularni rizik, treba provoditi u svih osoba s povišenim arterijskim tlakom. Medikamentno liječenje se odmah uključuje ukoliko se arterijski tlak stalno drži iznad 160/100 mm Hg ili je riječ o osobi koja ima visoki rizik za nastanak kardiovaskularne bolesti (oštećenje ciljnih organa, prateće bolesti, više faktora rizika).
Ako je u pitanju blaga hipertenzija (RR <160/100 mm Hg) bez prisutnih drugih čimbenika rizika, uvođenje lijekova se može odgoditi i do nekoliko mjeseci.
Uz intenzivne promjene životnih navika, lijekove protiv povišenog tlaka treba propisati i onima u kojih tlak nije značajnije povišen (RR 140/90 mm Hg, npr.), ukoliko te osobe istovremeno imaju šećernu ili neku kardiovaskularnu bolest (infarkt srca, moždani udar idr.)
|
|
Opširnije...
|
|
29.11.2011 |
 Faktori rizika kod kardiovaskularnog oboljenja sve više ukazuju na pojavu bolesti.Zahvaljujući napretku medicine i laboratorijskim analizama postoje dokazi koji su uzročnici raznih kardiovaskularnih oboljenja tu spadaju:
*Lipoprotein (a)
*Homocistein
*Fibrinogen
*C-reaktivni protein
*Apolipoprotein B
*Lipoprotein niske hemijske gustine holesterol
Lipoprotein (a)-LP (a)
To je vrsta masti u krvi koji se zalepi za specifičan protein, usled niske čestice lipoproteina niske hemijske gustine (LDL).Dok visok nivo proteina koji je prenosilac te masti može da razbija ugruške krvi.Nivo lipoproteina (a) se povećava u raznim bolestima ili stanjima kao kod trudnoće, menopauze, dijabetesa, bubrežnim bolestima.Smanjeni LDL holesterol čuva-daje zaštitu kardiovakularnom sistemu čak i kad nivo LP (a) ne opada.
Homocistein
Vrsta aminokiseline iz koje nastaju proteini.Meso sadrži dosta homocisteina, a telo ga koristi za proizvodnju proteina i tkiva.Postoji visok nivo homocisteina za pojavu bolesti od kardiovaskularnog oboljenja, ukoliko se udruži sa pušenjem osobe, i visok krvni pritisak dolazi do zadebljanja arterija i u pukotinama se taloži holesterol.To je idealna lokacija za stvaranje tromba.Zato je važan nivo homocisteina jer ukazuje ne samo za bolesti srca i krvnih sudova, već ukazuje i na deficit B6, B12 i folata kod bubrežnih bolesnika, osteoporoze i dr.
|
|
Opširnije...
|
|
|
|
|
|
|
Strana 1 od 14 |
|
|
Sponzori Sajta
Prijatelji Sajta
|
Bolesti srca i krvnih sudova