Najčešće zahvaća noge i zdjelicu, rjeđe ruke što je slučaj s osobama koje obavljaju fizičke aktivnosti, podižu ili nose teške terete. Prijeti i onima koji su duže vrijeme vezani uz krevet zbog bolesti, operativnih zahvata posebno na zdjelici, trbuhu i donjim ekstremitetima. Upalna stanja i infekcije također povećavaju rizik od te bolesti, a nerijetko prate osobe s malignim oboljenjima ponajprije zbog izlučivanja tzv. tomorskog faktora koji pogoduje njezinu nastanku.
Kod zdravih osoba može postojati i genetska predispozicija za trombozu uzrokovana poremećajem zgrušavanja krvi, ali i kod njih, treba postojati provokativni faktor koji će dovesti do poremećaja. Zdrave osobe u cilju prevencije venske tromboze trebaju izbjegavati dugotrajna sjedenja odnosno putovanja avionom, autobusom, sjedenje za računarom i dugo stajanje. Pošto je to zbog vrste posla ili situacije nekad nemoguće onda noge treba razgibati povremenim brzim hodom ili vježbom stopala imitirajući izmjenično opterećenje prstiju i peta.
Tromboza se klinički manifestira naglom pojavom otoka jedne noge ili ruke, osjećajem težine i napetosti, te grčevitoj boli pri hodu. Simptomi su kod polovine slučajeva neprimjetni i neprepoznatljivi. Tromboza, ističu ljekari, nije tako teška bolest, ali može imati za život opasne posljedice ako se ugrušak ili njegov dio dođe u pluća, te izazove plućnu emboliju odnosno infarkt pluća.
Liječenje tromboze se vrši u bolnici lijekovima koji sprječavaju zgrušavanje krvi poput heparina, a u drugim slučajevima i fibrinoliticima (urokinaze, streptaze) koji rastvaraju ugrušak.
Aspirin je vrsta lijeka koji sprječava sljepljivanje krvnih pločica, trombocita i stoga može imati preventivni učinak kod tromboze. Osobe koje uz probleme cirkulacije imaju želučanih tegoba nikako ne trebaju uzimati obični aspirin nego onaj s ovojnicom koji štiti želučanu sluznicu od acetilsalicilne kiseline.
