Srčani infarkt

0
191

Srcani_infarktBolesti srca i krvožilnog sustava

Poremećaj u kojem dolazi do oštećenja područja srčanog mišića radi njegove nedovoljne opskrbljenosti kisikom. 

Uzroci, učestalost i faktori rizika

Uzroci su ugrušak ili spazam jedne od arterija koje snabdijevaju krvlju srčani mišić (koronarne arterije). To i ostala slična stanja blokiraju dotok kisika u područje srca, što dovodi do oštećenja ili odumiranja stanica u tom području. Ovo se najčešće događa u koronarnoj arteriji koja se sužava radi promjena izazvanih aterosklerozom. Oštećena tkiva zauvijek gube sposobnost kontrakcije tog dijela srčanog mišića.

Faktori rizika su: pušenje, hipertenzija, hipotenzija, dijabetes melitus, hrana bogata masnoćama, visoke koncentracije kolesterola u krvi (LDL), gojaznost, osobe iznad 65 godina starosti i nasljedni faktor. Ujedno, bolest više pogađa muški dio populacije. Rizik povećavaju osobna ili obiteljska sklonost oboljenjima koronarne arterije, cerebrovaskularne bolesti, oboljenje perifernih žila, angina (osobito nestabilna angina) ili bubrežno zatajenje koje zahtijeva hemodijalizu. „Okidač“ za MI ponekad, premda rijetko, može biti neočekivani veliki stres. Kod starijih osoba rizični faktor može biti naprezanje pri defekaciji. Akutni MI godišnje pogađa približno dvoje od 1000 ljudi i najčešći je uzrok iznenadne smrti odraslih osoba.

Simptomi

Glavni simptom MI je bol u grudima. Međutim u mnogim slučajevima ona je blaga, čak je i nema, posebice kod starijih osoba i dijabetičara. Ostali simptomi poput slabosti, kratkoće daha, mučnine i povraćanja mogu biti dominantni.

• bol u grudima ispod prsne kosti

• bol u leđima

• abdominalna bol

• bol u grudnom košu, rukama i ramenima (vidi: bol u ramenima)

• bol u vratu, zubima i vilici (vidi: zubobolja, bolno lice)

• bol u leđima

• trajanje boli se produžuje, tipično preko 20 minuta

• bol nalik angini koja ne prestaje mirovanjem ili uzimanjem nitroglicerina

• svaka dugotrajnija bol u prsima, leđima ili abdomenu

Bol je:

• kao kod „slabe probave“

• intenzivna, jaka, slaba, nema je

• ima karakter stezanja ili težine, stezanja remena oko grudnog koša

• kao da „slon sjedi na grudima“

• kratkoća daha

• kašalj

• vrtoglavica

• gubitak svijesti

• mučnina

• povraćanje

• znojenje koje može biti obilato (dijaforeza)

• suhoća usta

• osjećaj „bliske smrti“

• nemir

Ostali simptomi koji se mogu povezati s oboljenjem su:

• grčevi

• malaksalost

• privremeni prekid disanja

• otežano disanje, potreba za ležanjem

• krvni tlak (nizak, povišen, normalan)

• ponašanje (neobično i uznemireno)

Znaci i pretrage

Pretragom se najčešće ustanovljuje ubrzani puls. Krvni tlak može biti normalan, povišen ili nizak. Stetoskopom (auskultacijom) se mogu detektirati pucketanja u plućima, šum srca i ostali nenormalni zvuci. EKG, jednokratni ili ponavljan tijekom 2-3 dana često otkriva MI. MI i veličinu srčanog oštećenja moguće je dijagnosticirati sljedećim pretragama:

• koronarnom angiografijom

• ventrikulografijom (MUGA ili RNV)

• ehokardiografijom

• ergometrijom

Nusprodukti oštećenja srca i faktori koji ukazuju na MI utvrđuju se laboratorijskim pretragama (LDH, LDH izoenzimi, CPK, CPK izoenzimi i dr.)

Liječenje

Akutni MI zahtijeva hitnu liječničku intervenciju Obično je potrebno bolničko liječenje u trajanju 1-14 dana. Potrebno je odmah započeti s praćenjem EKG-a zbog aritmija koje tijekom prvih nekoliko sati nakon akutnog MI mogu biti fatalne. Cilj liječenja je smanjenje srčanog opterećenja kako bi se spriječile moguće i uklonile postojeće komplikacije. U početku se tjelesne aktivnosti ograničavaju, a zatim postupno povećavaju. Kod hitne intervencije lijekovi i infuzijske otopine unose se intravenskim kateterom. Ovisno o općem stanju, mogu se primijeniti invazivne dijagnostičke metode. Za neposredno praćenje statusa tjelesnih tekućina unosi se urinarni kateter. Obično se daje kisik, čak i ako je njegova razina u krvi normalna, što osigurava brzu opskrbu tkiva i smanjenje opterećenja srca. Ograničenje ishrane nije neizbježno, ali ako je indicirano hrana ne smije sadržavati puno soli, treba biti bez kofeina i niskog sadržaja masnoća.

Lijekovi. Morfij je analgetik koji se uglavnom daje za uklanjanje boli. Nitrati kao npr. nitroglicerin, daju se protiv boli i za smanjenje srčane potrošnje kisika. Beta-blokatori(atenolol) smanjuju srčano opterećenje. Digitalis poboljšava rad srca kao pumpe. Blokatori kanala kalcija smanjuju potrošnju kisika u srčanom mišiću. Mogu se propisati i antiaritmici i diuretici. Terapija tromboliticima (antikoagulansima) obično započinje u roku od 6 sati nakon prvih bolova u prsima. Početna terapija sastoji se od intravenske infuzije antikoagulansa (streptokinaza ili aktivator tkivnog plazminogena) i odmah nakon toga intravenske infuzije heparina. Heparin se daje tijekom 48-72 sata. Dodatno se oralno daju acetilsalicilna kiselina i varfarin kako bi se spriječilo formiranje trombova.

Kirurški zahvat. U nekih je bolesnika potrebno izvršiti hitan kirurški zahvat.

Prognoza

Ishod ovisi o veličini i mjestu oštećenog tkiva. Oštećenje elektroprovodnog sustava (impulsa koji kontroliraju srčani rad) pogoršava prognozu. U trećini slučajeva ishod je fatalan. Ako pacijent preživi 2 sata nakon napada, veća je mogućnost njegova preživljenja, no nisu isključene komplikacije. Ako ih nema, moguć je potpuni oporavak. MI ne mora uzrokovati invalidnost, a oboljeli se može postupno vratiti normalnom životu i svakodnevnim aktivnostima, uključujući i spolnim.

Komplikacije

Aritmije kao npr. ventrikularna tahikardija, ventrikularna fibrilacija, srčani blok, kongestivno zatajenje srca, kardiogeni šok, ekstenzija zahvaćenog srčanog tkiva, perikarditis, komplikacije liječenja (npr. primjena trombolitika povećava tijekom liječenja rizik od krvarenja).

Pozovite svojeg liječnika

Ukoliko osjećate razdiruću bol u grudima ili neke od simptoma akutnog MI, otiđite dežurnom liječniku ili nazovite hitnu pomoć (telefon 94).

Prevencija

Kad god ste u mogućnosti kontrolirajte rizične faktore. Kontrolirajte krvni tlak i ukupni kolesterol, smanjite ili prekinite s pušenjem, promijenite ishranu (povećajte unos lipoproteina visoke gustoće i smanjite unos lipoproteina niske gustoće), ako je potrebno napravite test na dijabetes, ako ste gojazni skinite suvišnu težinu. Bavite se tjelovježbom kako biste poboljšali kardiovaskularni status. (Prije toga konzultirajte liječnika). Nakon MI važno je biti pod stalnom liječničkom kontrolom kako bi se smanjio rizik novog MI. Mnogima se preporuča rehabilitacijski program kojime se pospješuje postupan povratak u normalan život. Pridržavajte se programa tjelovježbe, režima ishrane i/ili propisane medikacije.

POSTAVI ODGOVOR