|
bol
|
ponedeljak, 06 februar 2012
bolesnodete
Miofascijalni sindrom je stalan, dubok tup bol u mišiću, koji se pojačava prilikom pokreta tog mišića, postoji i lokalna osetljivost na pritisak, otvrdnuće zahvaćenog mišića sa smanjenjem snage bez atrofičnih promena.Uzrok nastanka ovog oboljenja je uglavnom umor, zamor i stres. Miofascijalni sindrom može biti posledica akutnog i hroničnog istezanja bilo kog mišića, samo postoji razlika u pokretima.Kod akutnog oblika istezanje je naglo, a kod hronične forme je postepeno usled čestih ponovljenih pokreta ili zamora mišića. Nekad se javlja nakon neudobnog položaja prilikom spavanja.Zahvaćeni mišić je tada stvrdnut i bolan.Postoji mesto najjačeg bola to je tzv. mišićni trigger tačka (okidač bola), odakle se bol širi na druge delove zahvaćenog mišića ili na druge mišiće. Trigger tačka se manifestuje u dva vida: aktivna-spontano stvara bol i latentna-boli samo na pritisak.U organizmu može da postoji više trigger tačke, ili pored primarnih mogu se javiti i dodatne-satelitske trigger tačke, koje su manje bolne.Sekundarne trigger tačke se javljaju u susednim mišićima.
Lečenje:
Primenjuje se fizikalna terapija u blažim oblicima-masaža, istezanje mišića.Kod težeg oblika pre fizikalnog tretmana prethodi infiltracija mišićne trigger tačke.
subota, 28 januar 2012
bolesnodete
Optički neuritis podrazumeva pojavu bola duboko iza jednog ili oba oka, koji se pojačava pri pokretanju očnih jabučica. U periodu ne dužem od četiri sedmice nakon početka bola, dolazi do slabljenja vida kao posledice centralnih ili paracentralnih ispada u vidnom polju.
Bol je posledica je upale optičkog nerva, a spontano prolazi u periodu do četiri sedmice. U pojedinim slučajevima, a zbog izbegavanja eventualnih komplikacija, može se primeniti terapija kortikosteroidima, kako bi se ubrzao proces zalečenja upale.
S obzirom da je bol praćen ispadima u vidu, neophodno je sprovesti odgovarajuću dijagnostiku u cilju isključivanja eventualnih kompresivnih lezija (tumora) u lobanjskom prostoru ili očnoj duplji, kao mogućih uzroka oštećenja vida i bolova
subota, 04 februar 2012
bolesnodete
Moderan život današnjice, donosi nam ozbiljne probleme, reč je o računaru.Dugotrajni neprirodni sedeći položaj tela su posledica ponovljenih pokreta ili se može nazvati prinudnog pokreta različitih delova tela koji su najugroženiji kao vrat, ledja, koren šake i kažiprst.Važno je da znamo svaki pokret tela je praćen trenjem, nakon čega nastaje mikroskopsko oštećenje tkiva.U normalnim uslovima nakon završetka pokreta, organizam brzo regeneriše nastalo oštećenje.Kada se isti pokreti ponavljaju iz dana u dan, organizam nema vremena za oporavak. Nagomilavaju se mikroskopsko oštećenja što dovodi do lokalnog zapaljenja i bola. Zapaljenje tetiva tj.tendinitis nastaje kod ponovljenih pokreta. Tetiva se nalazi u svom omotaču-sinovija, zbog stalnog istog pokreta-ponavljanja dolazi do njegovog zapaljenja to se naziva tenosinovitis.Kod oba oboljenja je simptomatologija vrlo slična. Kod svakodnevnog rada na računaru, mogu nastati promene na tetivama prstiju i šake.Najčešće se zapaža zapaljenje tetive kažiprsta zbog dugotrajne upotrebe miša.Zato je potrebno pogledati oblik miša prilikom kupovine, zbog odgovarajućeg položaja. U razvijenim zemljama ovom oboljenju se posvećuje dosta pažnje.Poznatiji proizvodjači tastature i miša daju adekvatno upozorenje.
Simptomatologija tendinitisa:
Vodeći simptom je bol, koža iznad tetive je crvena i topla.Taj bol se oseća i prilikom odmaranja, ometa i svakodnevnu aktivnost. Za nastanak tendinitisa znaci rizika na računaru su: *Duže vreme rad na računaru više od četiri sata.*Loš položaj tela, i ruke prilikom rada na računaru.*Dužina noktiju znatno utiču na nepravilan položaj prstiju.*Loša tehnika držanja miša ili kucanje.*Stalno sedenje, bez ustajanja.*Sedeći stil života, bez fizičke aktivnosti.
sreda, 08 februar 2012
bolesnodete
Talamički (Centralni) bol spada u hronični neuropatski bol.Može biti posledica smanjenog dotoka krvi talamusa ili njegovo oštećenje.Javlja se jak sevajući bol, koji je praćen trnjenjem, bockanjem, mravinjanjem.Po čitavom telu se oseća bol, ili samo na jednu polovinu.Bol se pojačava na dodir ili promenu temperature.Nekad je iste jačine ili se povećava.U središtu mozga se nalazi talamus.To je simetrična moždana struktura, gde se završavaju "putevi" za bol.Može se reći da je talamus neka vrsta raskrsnica puteva za bol.Mnogo intenzivnije se oseća taj bol, nego što odgovara onome stimulusu koji ga izaziva.
Lečenje:
Pošto je to specifičan bol težak je za lečenje, obični analgetici nemaju efekta.Bol se kontroliše pomoću antidepresivnih, antiepileptičnih lekova.Za lečenje ovog bola najefikasnija je intervencija neurostimulacija-duboka moždana ili kortikalna.
četvrtak, 09 februar 2012
bolesnodete
Za lečenje bola u ledjima sa radikularnim bolom (bol koji se prenosi u nogu), primenjuje se epiduralna injekcija.Ubrizgava se odgovarajući lek-rastvor u kičmeni kanal, koji se rasporedjuje oko moždane opne i nervnih korenova.Rastvor sadrži analgetski i antiinflamatorni efekat tj. kombinacija lokalnog anestetika i kortikosteroida koji duže vreme smiruje bol.Rastvor-lek se ubrizgava izmedju četvrtog i petog slabinskog pršljena ili kroz hiatus sacralis.Ova metoda je slična epiduralnoj anesteziji, koji se primenjuje prilikom porodjaja, gde nije potrebna dugotrajno dejstvo samo se daje anestetik, bez nekih kombinacija.
sreda, 23 novembar 2011
bolesnodete
Najčešća liječnička dilema je radi li se o promjenama na kralježnici ili bolesti bubrega.Žene se liječniku često žale na bolove u donjem dijelu trbuha, koji nerijetko započinju u području slabinskog dijela leđa, a najčešće šire u donji dio trbuha lijevo i desno od pupka ili u prepone. Bolovi mogu biti izrazito jaki i javiti se na jednoj ili obje strane. URINARNI TRAKT ŽENE najčešća liječnička dilema je radi li se o bolovima zbog promjena na kralježnici ili zbog bolesti bubrega. Uzroci bolova se sa sigurnošću mogu razlučiti kliničkim i ultrazvučnim pregledom trbuha. Ukoliko se zaključi da bol ne potječe od kralježnice, odnosno utvrdi da potječe od bolesti bubrega, pristupa se daljnjoj dijagnostici. Kod ultrazvučnog pregleda bubrega liječnik će uočiti o kakvoj se bolesti radi - upala (akutna ili kronična), kamenci ili pijesak, cista ili tumor. Najčešće bolesti bubrega su upalne promjene i bubrežni pijesak. ŽENE I DJECA CISTE I TUMORI BUBREGA Ciste i tumori bubrega ne izazivaju bolove ukoliko nisu veći od 4-5 cm u promjeru. Poznato je da se ciste i tumori bubrega, koji su najčešće zloćudni, slučajno otkrivaju na ultrazvučnom pregledu trbušne šupljine.
Opširnije...
subota, 04 februar 2012
bolesnodete
Postherpetična neuralgija je bol u regiji koji je zahvaćen herpes zoster infekcijom.Nastaje zbog oštećenja perifernih nerava usled infekcije.To je jak žareći bol prilikom dodira kože još više se pojačava intenzitet bola.Herpes zostera prouzrokuje virus, koji izaziva kožne promene sa oštećenjem nervnog završetka, koji šalje impulse ka mozgu gde se formira osećaj bola.Taj bol može dugo da traje, nekad i doživotno. Postherpetičnoj neuralgiji su skolne starije osobe.Bol kao posledica infekcije herpes zosterom može biti akutnog i hroničnog oblika. Akutni oblik se javlja pre izbijanja kožnih promena i traje oko 2,5-3 meseca, sve do izlečenja infekcije. Hroničan bol traje mnogo duže i posle nestanka kožnih promena on je u stvari postherpetična neuralgija u užem smislu reči.
Lečenje:
U akutnoj fazi primena antiviralnih lekova, zbog lečenja osnovne bolesti-virusne infekcije, usled nastanka bola daju se analgetici, kortikosteroidi, nesteroidni antiinflamatorni lekovi (NSAIL).Lokalno se primenjuje Lidokain zatim korišćenje električne neurostimulacije tj.TENS uredjaj.
utorak, 17 januar 2012
bolesnodete
Obični (neopijatni) analgetici se koriste za kontrolu bolova umerene jačine. Upotrebljavaju se u obliku tableta, supozitorija i injekcija za intramuskularnu ili intravenoznu primenu (ubrizgavaju se u mišić ili u venu).Najčešći lekovi iz ove grupe su acetilsalicilna kiselina, paracetamol i metamizol natrijum. Tablete mogu biti sastavljenje samo iz navedenih supstanci, ali se u apotekama nailazi i na veliki broj preparata u kojima se analgetici kombinuju međusobno ili sa drugim supstancama, najčešće kofeinom, koji doprinosi boljoj apsorbciji i efikasnijem analgetskom delovanju osnovne supstance. Ovi lekovi se mogu nabaviti i bez lekarskog recepta.
Paracetamol (acetaminophen)
Indikacija (upotrebavlja se za): Blagi do umereni bolovi. Pojedinačna doza: 500-1.000 mg (0,5-1 gram) Maksimalna dnevna doza: 4.000 mg (4 grama) Najčešća neželjena dejstva: Kožni osip, otoci u šakama i stopalima, gubitak kose, otežano disanje... Anemija, pancitopenija (smanjenje koncentracije svih vrsta krvnih zrnaca u krvi) su teža i ređa neželjena dejstva.
četvrtak, 26 januar 2012
bolesnodete
Fibromialgija podrazumeva pojavu raširenih bolova u mišićima, tetivama, fascijama i zglobovima. Bolovi su duboki, nejasno ograničeni, žareći, umerenog do izraženog intenziteta. Mogu biti isti u toku celog dana, ili se se povremeno pojačavati i smanjivati. Pojačavaju ih fizička aktivnost, hladnoća, anksioznost i stres. Fibromialgiju karakteriše prisustvo velikog broja bolnih tačaka u mišićima, tetivama, fascijama i zglobovima. Mnogi pacijenti sa fimbromialgijom imaju probleme sa spavanjem. Kao pridruženi simptomi mogu se javiti: proliv ili zatvor, problemi sa pamćenjem, trnjenje i peckanje u šakama i stopalima, lupanje srca, sniženje raspoloženja, tenziona ili migrenozna glavobolja. Fibromialgija je sistemsko oboljenje nepoznatog uzroka. Mogući faktori koju utiču na njen nastanak su: fizički i emocionalni stres, nenormalan odgovor na bolne stimulanse, poremećaj spavanja i infekcija. Bolest napada oba pola, premda je najzastupljenija kod žena između 20. i 50. godine života. Fibromialgija je hronično oboljenje koje ne skraćuje životni vek ali znatno narušava kvalitet života. U nekim slučajevima se bolest može dobro kontrolisati. Lečenje u početku podrazumeva primenu fizikalne terapije, redovno vežbanje i smanjenje stresa. Od medikamenata se primenjuju antidepresivi, miorelaksanski (lekovi za opuštanje mišića), antiepileptici, obični analgetici i anksiolitici.
sreda, 06 jul 2011
bolesnodete
BOL U DONJEM STOMAKU ili BOL U MALOJ KARLICI ili PELVIČNI BOLVeliki broj tinejdzerki oseća bol u maloj karlici povremeno. Nekima bol smeta više nego drugima. Ako ga vi osećate, trebalo bi da se obratite svom lekaru, naročito ako: - to remeti vas kvalitet života, bilo samo nekoliko dana svakog mesec ili duže se pogoršava vremenom - ste primetili skorašnje intenziviranje bola
UZROCI PELVIČNOG BOLA
Vrsta i priroda pelvičnog bola- da li se samo javi i prodje ili je konstantan, da li je kratkotrajan ili dugotrajan- će pomoći vašem doktoru da reši problem.
AKUTNI BOL
Akutni bol je bol koji traje kraći vremenski period (par minuta do par dana). Obično ga jedan uzrok, i najčešće jedan pregled i par testova može precizno identifikovati. Akutni bol upozorava da je nešto krenulo u lošem pravcu. Neki od uzroka akutnog bola zahtevaju brzu evaluaciju i terapiju. Infekcija. Pelvični bol može biti prouzrokovan infekcijom ili zapaljenjem. Ne izaziva samo infekcija reproduktivnih organa pelvični bol. Izvori bola mogu biti i mokraćna bešika, creva, pa i slepo crevo. Upala male karlice (PID) je širok pojam korišćen da opiše infekciju materice, jajovoda i jajnika. Mnogi slučajevi upale male karlice se povezuju sa seksualno prenosivim bolestima (STD). Ove se bolesti šire seksualnim odnosom. Ako se seksualno prenosiva bolest koja izaziva upalu grlića materice ne leči, infekcija se može širiti u matericu i jajovode i izazvati upalu male karlice. Simptomi upale uključuju povišenu temperaturu i bol u donjem stomaku. Bol je obično blag, tup bol, ali može biti i jak. Vaginalna infekcija ili vaginitis, može ponekad biti bolna, naročito tokom ili posle seksualnog odnosa. Uzročnici vaginalnih infekcija su mnogobrojni, a neki od njih su i seksualno prenosivi.
Opširnije...
|
|
|
|
|
|
|
Sponzori Sajta
Prijatelji Sajta
|