Home
hipofiza
hormoniHormoni su aktivne supstancije koje luče endokrine žlezde direktno u krv.Putem krvi hormoni  raznose u različite delove tela, stimulišući rad pojedinih organa.Hormoni imaju važnu ulogu u formiranju čovekovog morfološkog izgleda, u procesima metabolizma, krvotoku, nervnom sistemu, u seksualnom  životu.Njihovo delovanje je vrlo specifično, i nedostatak dovodi do značajnih promena u organizmu.Reč hormon potiče od grčke reči i znači " nadražiti" ili pokrenuti.Da organizam dobro funkcioniše potrebna je dobra medjusobna uskladjenost tkiva i organa, preko "poruka" od jednog do drugog organa, što se ostvaruje sa posebnim signalima nervnog i endokrinog sistema, to su neurohormoni i klasični hormoni.Hormoni se izlučuju iz pet glavnih žlezda sa unutrašnjim lučenjem-endokrina žlezda: tireoideje, paratireoidnih žlezda, nadbubrežnih žlezda, gonada- (testisa i jajnika) i hipofize, koja kontroliše, podstiče ili koči rad većine endorinih žlezda.U endokrini sistem spadaju Langerhansova ostrvca u pankreasu (luče insulin), neke ćelije jetre, krvnih sudova i nerava, izvesni delovi CNS-a kao i žuto telo ovarijuma i placente (posteljica) trudne žene.Najzad timus i epifiza imaju izvesnu ulogu u endokrinom sistemu.
Zadatak endokrinih žlezda kao i drugih organa ili tkiva sa unutrašnjem lučenjem jeste da luče hormone koji se prenose krvlju i deluju na rad ostalih organa.Izučavanjem ovih žlezda je posebna grana medicine naziv je endokrinologija, koja izučava funkciju poremećaja, rada i bolesti endokrinih žlezda.
 
empty-sella-sindromTursko sedlo je koštano ulegnuće na bazi lobanje u kome je smeštena hipofiza. Sindrom praznog turskog sedla ( empty sella sindrom) podrazumeva netumorsko povećanje sele usled postojanja arhnoidalnog divertikuluma ispunjenog likvorom. Vremenom se divertikulum povećava i dovodi do kompresije hipofize.

Uzrok nastanka

Sindrom praznog turskog sedla može biti primarni poremećaj usled urođene insuficijencije dijafragme sele ili nastaje kao sekundarna pojava usled lezija same hipofize.

Klinička slika

Bolest najčešće pogađa žene. Pretežno protiče asimptomatski, a ukoliko se pojave neki simptomi, obično se radi o glavobolji, čestoj gojaznosti uz retko pojavljivanje likvoreje i ispada u vidnom polju. Sindrom praznog sedla često prati hiperprolaktinemija (povećano lučenje prolaktina) i/ili izuzetno retko akromegalija. Ukoliko divertikulum u većoj meri komprimuje tkivo hipofize, vremenom se može očekivati pojava insuficijencije neke od funkcija prednjeg režnja hipofize.

Dijagnoza

Postavlja se na osnovu anamneze, kliničke slike, laboratorijskih nalaza, radioloških pregleda.

Lečenje

Oboljenje nije potrebno lečiti sve dok se ne pojave neke od komplikacija. Ukoliko se pojavi likvoreja indikativno je operativno lečenje, a kod pojave insuficijencije prednjeg režnja hipofize – supstituciona terapija oštećene adenohipofizne funkcije.
 
Ženski polni hormoni osnova su polne funkcije žene. Uslovljavaju rast i razvoj polnih organa, sekundarnih polnih osobina, reprodukciju, oblikovanje koštanog sistema i složenog ponašanja. Polni hormoni se pretežno luče u jajnicima. Granuloza ćelije folikula jajnika luče estrogene pod uticajem luteinizirajućeg hormona hipofize (LH). Nakon ovulacije folikul se puni krvlju (corpus rubrum), i sa okolnim ćelijama čini žuto telo (corpus luteum) koje traje do sledeće menstruacije, ili, u slučaju trudnoće, luči estrogene i progesteron, zajedno s posteljicom. Estrogeni i gestageni spadaju u grupu steroidnih hormona što znači da nastaju iz holesterola i deluju preko intraćelijskih receptora.
Izlučivanje estrogena i progestagena je pod kontolom gonadotropina koje stvara hipofiza, regulacijom iz hipotalamusa (GnRH, hormon koji oslobađa gonadotropine).
Gonadotropini se luče u hipofizi (FSH i LH) i u posteljici (HCG). Sekreciju LH i FSH reguliše GnRH koji se stvara u hipotalamusu, a po građi je dekapeptid. FSH je hormon koji stimuliše folikule jajnika i lučenje estradiola. LH, luteinizirajući hormon, stimuliše intersticijalne ćelije jajnika i lučenje progesterona u žutom telu. HCG, humani horionski gonadotropin, hemijski i funkcionalno je sličan LH-u, a stvara ga posteljica. U hipotalamusu se stvara i PIH, prolaktin inhibirajući hormon koji koči lučenje prolaktina.
Opširnije...  
Hipofiza, nazvana i pituitarna žlezda, mala je žlezda – prečnika oko 1 cm, teška 0,5-1g, koja leži u turskom sedlu na bazi mozga. Fiziološki se može podeliti na dva dela: prednji režanj, naziva se i adenohipofiza i zadnji režanj ili neuriohipofiza.
Adenohipofiza luči šest veoma važnih hormona koji igraju zanačajnu ulogu u kontroli metaboličkih funkcija u čitavom organizmu. To su: prolaktin, hormon rasta, luteinizirajući i folikulostumilirajući hormon, tireotropni hormon i adrenokortikotropni hormon.
Lučenje hormona hipofize gotovo u potpunosti regulišu faktori (hormoni) poreklom iz hipotalamusa, koji se do hipofize dopremaju putem krvotoka.
Somatotropin
Somatotropin ili hormon rasta hormon je prednjeg režnja hipofize. Njegova funkcija u organizmu je pre svega rast kostiju po dužini, povećani rast i razvoj tkiva, povećava iskorišćavanje glukoze i aminokiselina u organizmu, dakle rast. Luči se tokom detinstva, a prestaje se lučiti nakon zarastanja epifiza kostiju (to se događa posle puberteta).
Somatrotropin se koristi za lečenje, tj. supstitucionu terapiju, kod nedostatka prirodnog hormona rasta i kod niskog rasta koji prati Turnerov sindrom. Danas se somatotropin proizvodi metodom rekombinantne DNK. Daje se potkožno, šest do sedam puta nedeljno i terapija je najuspešnija kada se započne na vreme.
Opširnije...  

sve_o_menopauziMenopauza nastaje godinu dana posle poslednje menstruacije i traje do kraja života. Glavni ženski polni hormon je estradiol. Glavni problemi počinju ukoliko ga nema dovoljno. Ako se u menopauzi ne leči, može se očekivati da će žena imati niz komplikacija koje mogu dovesti do infarkta, moždanog udara…

Potpuni prestanak menstruacije u proseku nastaje između 45. i 51. godine života, mada je ova pojava individualna i kod nekih žena dešava se pre, ponekad čak i sredinom tridesetih. Žene kod kojih nastaje rana menopauza obično već na rođenju imaju mali broj jajnih ćelija. Najverovatnije je da ćete naslediti sličan broj jajnih ćelija kao što je imala vaša majka i gubiti ih prosečno istim tempom jer menopauza obično nastupa kada ponestane jajnih ćelija. Ako je vaša majka imala ranu menopauzu koja nije bila posledica operacije – i kod vas će verovatno ona nastupiti rano.

Ni godina života kada ste rodili svoje prvo i poslednje dete ne utiče na vreme kada će nastupiti menopauza, ali će se vaša razlikovati od majčine ukoliko je jedna od vas vodila zdraviji način života. Isto tako postoji veći rizik od osteoporoze ukoliko menopauza nastupi prerano.

Opširnije...  
Povećano lučenje hormona rasta kod mladjih osoba, uzrokuje visok rast gigantizam.Kada se hormon rasta povećano luči kod odraslih osoba, javlja se povećanje isturenih delova tela
(brada, nos, ruke, noge, jezik).Ta pojava se naziva akromegalija.
Gigantizam i akromegalija nastaju najčešće, zbog povećanog lučenja hormona rasta iz adenoma prednjeg režnja hipofize.Osnovni poremećaji metabolizma kod bolesnika je smanjeno iskorišćavanje glikoze od strane ćelija, mobilizacija slobodnih masnih kiselina (SMK), iz masnih depoa, pozitivan bilans azota, retencija (zadržavanje) fosfora, kalijuma, natrijuma, hlorida u organizmu i gubitka kalcijuma.Bilans azota sa ispoljava povećanom potrošnjom aminokiselina u tkivima usled povećanja sinteze belančevina.Smanjeno iskorišćavanje glikoze uslovljeno je suprotnim delovanjem hormona rasta prema insulinu.Hiperglikemija dovodi do povećanog lučenja insulina.Smanjena potrošnja glikoze u tkivima uslovljava povećano stvaranje glkoze iz belančevina (glikoneogeneza).Zadržavanje hlorida, kalijuma i natrijuma u organizmu uslovljava zadržavanje vode.Uvećanje organa, i vezivnog tkiva povećava potrebe u belančevinama.
Opširnije...  
Dojke normalno izlučuju mlijeko tek nakon porođaja ili, u nekim slučajevima, nekoliko dana prije porođaja. Ako dojke počnu izlučivati mlijeko u bilo koje drugo doba (kod žene), odnosno u bilo koje doba kod muškarca, stanje se naziva galaktorejom. U tom slučaju obje dojke obično izlučuju male količine bjelkastog ili zelenkastog mlijeka.
Učestalost galaktoreje
Galaktoreja je rijetka kod žena i još rjeđa kod muškaraca. Oboljenje je obično posljedica prekomjernog izlučivanja hormona koji se zove prolaktin. Prolaktin izlučuje hipofiza, i on potiče stvaranje mlijeka. Galaktoreja može biti i posljedica hipotireoze, oboljenja kao što je tumor hipofize ili uzimanja nekih vrsta oralnih kontracepcijskih sredstava ili sredstava za umirenje. Međutim, galaktoreja se može javiti i bez očitog razloga. Kod žena je ovo stanje često povezano s izostankom menstruacije (vidi Amenoreja).
Što poduzeti?
Ako mislite da imate galaktoreju, obratite se liječniku. Pažljivo pregledajte iscjedak jer ćete time pomoći liječniku u dijagnozi. Ako liječnik posumnja da bi galaktoreja mogla biti posljedica tumora hipofize, uputit će vas specijalistu na odgovarajuće dijagnostičke pretrage.
Liječenje galaktoreje
Ako pretrage ne ukazu ni na kakav očiti uzrok galaktoreje, vjerojatno vam neće trebati nikakvo liječenje. Stanje ćete moći kontrolirati tako da ne dirate dojke jer na taj način nećete poticati izlučivanje mlijeka. Ako je iscjedak uzrokovan nekim oboljenjem hipofize, liječnik će vam propisati lijekove radi ispravljanja poremećaja hormonske ravnoteže, čime će ujedno spriječiti abnormalno izlučivanje mlijeka.
 
hipotireozaDefinicija
Hipotireoza je stanje kod kojeg štitna žlijezda ne proizvodi dovoljno hormona. Radi se o najčešćem poremećaju rada štitnjače. U većini slučajeva poremećaj je unutar same štitne žlijezde i tada se stanje naziva primarna hipotireoza. Određeni lijekovi i bolesti mogu poremetiti funkciju štitnjače. Ironično, hipotireoza može nastati nakon liječenja hipertireoze (stanje karakterizirano viskom hormona štitnjače u tijelu) npr. nakon odstranjenja štitnjače ili liječenja radioaktivnim jodom. Hipotireoza može nastati i zbog poremećaja nadzornih mehanizama štitnjače u žlijezdi hipofizi i hipotalamusu (dio mozga koji kontrolira hipofizu). Nekoć se hipotireoza dijagnosticirala tek nakon što je bila prisutna dugo vremena. Danas se može otkriti jednostavnim krvnim testovima u ranom stadiju. Problemi sa štitnjačom i prisutnost antitijela usmjerenih protiv štitnjače češći su kod žena i povećavaju se s dobi.
Opširnije...  
PanhipopituitarizamHormonski poremećaji i poremećaji metabolizma

Uvod
Hipofiza je žlijezda s unutarnjim izlučivanjem smještena u udubljenju (tursko sedlo - lat. sella turcica) klinaste kosti na bazi lubanje. Hipofiznim drškom je pričvršćena na hipotalamus i podijeljena na prednji i srednji režanj koji zajedno tvore adenohipofizu, te na stražnji režanj, tj. neurohipofizu. Ta se dva režnja razlikuju po embriološkoj funkciji i porijeklu. Prednji režanjluči šest važnih hormona: hormon rasta (GH), hormon koji nadzire lučenje hormona štitnjače (TSH), adrenokortikotropni hormon koji nadzire funkciju i lučenje hormona nadbubrežne žlijezde (ACTH), prolaktin zadužen za lučenje mlijeka, hormon stimulacije folikula jajnika (FSH) i luteinizacijski hormon (LH). Većina hormona prednjeg režnja su tropni hormoni koji reguliraju rast, razvoj i pravilan rad ostalih endokrinih žlijezda i od vitalnog su značaja za rast, sazrijevanje i reprodukciju.
Lučenje hormona prednjeg režnja hipofize kontrolira se otpuštanjem hormona koje proizvodi hipotalamus. Neurohipofiza potječe iz živčanog tkiva; sadrži i luči dva hormona, oksitocin i vazopresin (antidiuretski hormon). Ovi se hormoni sintetiziraju u neuronima u hipotalamusu i transportiraju uzduž aksona do živčanih završetaka u neurohipofizi. Otpuštaju se kao odgovor na živčani podražaj.



Pituitarni patuljasti rast
Drugi nazivi: patuljasti rast; nedostatak hormona rasta; panhipopituitarizam

Definicija
Abnormalno niski rast s normalnim tjelesnim proporcijama koji se javlja tijekom djetinjstva.

Uzroci, učestalost i faktori rizika
Niski rast u djetinjstvu može biti rezultat poremećene funkcije hipofize, što rezultira nedovoljnim stvaranjem hormona rasta. Manjkavo lučenje hormona prednjeg režnja hipofize može biti ograničeno samo na hormon rasta ili pak generalizirano (ne luči se niti jedan hormon prednjeg režnja). Ako je uzrok niskog rasta samo izolirani nedostatak hormona rasta može nastupiti pubertet. Uzrok može biti tumor hipofize, nepostojanje hipofize ili povreda. Zaostali rast može postati primjetan već u ranom djetinjstvu i trajati tijekom djetinjstva. Podaci o rastu moraju se uvrstiti u odgovarajuće krivulje. Krivulja rasta, predstavljena sekvencijalnim postavljanjem vrijednosti visine na standardiziranoj shemi rasta, može se kretati od ravne (nema rasta) do vrlo plitke (minimalni rast).
Fizikalna oštećenja lica i lubanje također mogu biti povezana s poremećajima hipofize ili njezine funkcije. Mali postotak djece sa zečjom usnom i nepcem može imati smanjene razine hormona rasta.
Ako je funkcija hipofize uredna, uzrok niskoga rasta mogu biti neki genetski poremećaji ili pak neke teže bolesti (npr. bubrega ili srca).

Simptomi
  • izostanak rasta ili usporeni rast,
  • usporeni rast (djeca 0-5 godina),
  • niski rast (odrasli niži od 5 stopa),
  • niski rast (djeca ispod 5. percentila na standardiziranoj shemi rasta),
  • odgođeni spolni razvoj u adolescenata ili
  • izostanak spolnog razvoja,
  • glavobolje,
  • pretjerana žeđ i uriniranje (povećani volumen),
  • povećani volumen urina.

Znakovi i testovi
Fizički pregled uključujući težinu, visinu i tjelesne proporcije pokazat će znakove usporenog rasta i odstupanje od normalnih krivulja rasta.

Testovi
Često se preporučuje određivanje starosti kostiju na osnovi rendgenskog snimka ruke (rendgenskog snimka ekstremiteta). Mjerenjem razine hormona rasta potvrđuje se je li poremećaj uzrokovan smanjenim radom hipofize. Moraju se odrediti i razine drugih hormona budući da nedostatak hormona rasta često nije jedini problem.
Također treba obaviti pretrage krvi (kompletna krvna slika i elektroliti u serumu) te od ostalih pretraga:

  • rendgenski snimak lubanje (malo sedlo, prazno sedlo, povećano sedlo, lezija),
  • CT (kompjuterizirana tomografija) glave,
  • nuklearnu magnetsku rezonancu (NMR) glave.
Liječenje
Nadomjesna terapija hormonima rasta obavezna je u djece s dokazanim nedostatkom hormona rasta. Još uvijek ne postoji idealni vremenski raspored liječenja. Ako je nedostatak hormona rasta jedini problem, daje se samo hormon rasta. Ako nije, bit će potrebna i nadomjesna terapija drugim hormonima.

Očekivanja
Dugoročna korist nadomjesne terapije hormonom rasta još se uvijek ispituje. Brzina rasta poboljšana je u većine djece liječenjem hormonima rasta, međutim djelotvornost liječenja može pasti pri dužem liječenju.

Komplikacije
Komplikacije, tj. niski rast i odgođeni pubertetski razvoj, nastaju ako se bolest ne liječi.

Posjetite liječnika
Dogovorite posjet liječniku ako Vam se čini da je Vaše dijete nenormalno nisko za svoju dob.

Prevencija
Većina slučajeva se ne može spriječiti.
 
Definicija
Prolaktinom je dobroćudni tumor hipofize. Dobroćudni tumori žljezdanog tkiva nazivaju se adenomi. Prolaktinom je najčešći funkcionalni adenom hipofize.

Hipofiza
Hipofiza je žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem smještena na bazi mozga. Građena je od dva temeljna dijela: prednjeg i stražnjeg režnja koji se razlikuju po svom razvoju, građi i funkciji.
Prednji režanj, adenohipofiza, izvor je hormona rasta, prolaktina, folikul stimulirajućeg hormona, luteinizirajućeg hormona, tirotropina, adrenokortikotropnog hormona i hormona koji stimulira melanocite.
Stražnji režanj, neurohipofiza, izlučuje oksitocin i antidiuretski hormon (vazopresin).

Podjela
Adenomi hipofize manji od 10 mm nazivaju se mikroadenomi (mikroprolaktinomi), a oni veliki 10 mm ili više su makroadenomi (makroprolaktinomi).

Spol
Mikroadenom se u 90% slučajeva javlja u žena. Makroadenom je češći kod muškaraca: 60% oboljelih muškog je spola.

Opširnije...  
«PočetakPrethodna12SledećaKraj»
Powered by Tags for Joomla
 

Korisni Linkovi

Ko je online