Visoka temperatura i febrilne konvulzije

0
272

Visoka_temperatura_i_febrilne_konvulzije

Povišena temperatura sama po sebi nije bolest – ona je prirodna reakcija tela na napad, odnosno znak da se telo bori s infekcijom i da imunološki sustav funkcioniše
Povišena temperatura u pravilu nema ozbiljne posljedice. Vrlo retko je jedini znak neke ozbiljne bolesti i retko (ako se pravilno reagira) može dovesti do komplikacija. U stvari, povišena temperatura je znak koji koegzistira s drugim simptomima. Morate uzeti u obzir sve druge znakove (gubitak apetita, promjenu raspoloženja, probleme s mišićima), tako da da znate kako se ponašati i trebate li se što hitnije javiti liječniku.
Liječnici smatraju da bi tretman trebalo započeti kada se temperature popne preko 38.5 °C  pazušnim mjerenjem. No to više ovisi o djetetovoj fizičkoj reakciji i njegovom ponašanju za vrijeme temperature. No ako je dijete mrzovoljno, razdražljivo, plačljivo ili letargično vrijeme je za lijek.
Ako je dijete vidljivo uzrujano ili pokazuje još neke simptome osim već navedenih, kao što su blijedost, neuobičajena pospanost, poteškoće s disanjem ili diše ubrzano, ako ima ukočen vrat i bol u stražnjem dijelu vrata, povraćanje, glavobolja i osjetljivost na svjetlost odmah se obratite liječniku..
Liječnika odmah zovite ako je dijete mlađe od tri mjeseca i ima temperaturu višu od 38.5 °C.  Liječnika zovite i ako dijete ima  temperaturu višu od 40 °C koju ne uspijevate skinuti na raspon od 38.3 – 38.9 °C.
Febrilne konvulzije
Svaki roditelj brine i radi febrilnih konvulzija, nevoljnih grčeva mišića tijela radi porasta temperature (manje povišene ili visoke temperature). Napad može biti praćen okretanjem očiju, izgubljenim pogledom, pojavom sline na usnicama i gubitkom svijesti. Konvulzije često nastaju u prvom porastu temperature koju roditelji ni ne zamijete, piše dr. Vesna Perić Matošević.  Trzaji ručica, nožica i tijela traju nekoliko minuta do dvadesetak minuta, lagano se uslijed umora stišavaju i na kraju tijelo klone – postane mlohavo, a dijete utone u san.
Najčešće javljanje konvulzija je u dobi od 6 mjeseci do 3 godine. Napadi konvulzija mogu biti generalizirani ili jednostrani. Uzroci mogu biti različiti, a često nerazjašnjeni. Češće su u dječaka i uz neke virusne infekcije. Konvulzije su epileptički napadi, ali nisu epilepsija. Nasljeđivanje postoji.
Što učiniti ako se jave febrilne konvulzije?
OSNOVNO je pokušati svladati strah i paniku te pomoći djetetu.
Dijete na krevetiću razmotati te pažljivo promotriti vrstu grčeva, trajanje grčeva. Tako ćemo pomoći liječniku.
Dječju glavicu okrenuti na stranu da slina nesmetano otiče iz usta i da se spriječi aspiracija – slijevanje u dišne kanale i zapadanje jezika – spriječiti mogućnost gušenja.
Dodirom dječjeg tijela primijetit ćemo da je dijete vruće – staviti antipiretski čepić.
Pozvati hitnu pomoć ili se s umotanim djetetom uputiti u najbližu zdravstvenu ustanovu.
Nikada ne drmati dijete, ništa mu ne stavljati u usta i ne polijevati ga vodom.
Prvi napad zahtijeva intenzivno liječenje i kompletnu obradu da se vidi uzrok te da se odredi terapija.
Terapija može biti kontinuirana – svakodnevna ili intermitentna – u času javljanja povišene temperature.
Za daljnje suzbijanje konvulzija i zaštitu djetetova mozga od tih strašnih događanja treba slušati liječnika i imati u kući propisanu terapiju.

POSTAVI ODGOVOR