Aspirin ili acetisalna kiselina je lek iz porodice salicilata.Često se koristi kao antipiretik,protiv groznice zapaljenja ili blažih bolova.Aspirin u malim dozama deluje antiagregacijski blokira stvaranje tromboksana A2u trombocitima.Kao sekundarna prevencija infarkta miokarda, moždanog udara ili stvaranja krvnih ugrušaka.Upotreba u okviru terapijskih doza je opravdana.
Neželjeni efekat: u većim dozama su gastrointestinalni bolovi, čir i krvarenje u stomaku, tinitus.Usled antikoagulatskih delovanja aspirina produženo je protrombinsko vreme pa je kontraindikacija za ublaživanje menstrualnih bolova kod žena.
Redovno uzimanje aspirina u malim dozama smanjuje sposobnost vaše krvi da stvara ugruške.Ćelije krvi se zovu trombociti medjusobno se vezuju (stvaraju tromb), kada naidju na oštećene krvne sudove.Aspirinom se mogu sprečiti ova pojava.
Deci ne treba davati aspirin pre 18.godine zbog nastanka Rejevog sindroma.
Aspirin u malim dozama znači od 75-100mg 1 X dnevno posle glavnog obroka.Vodi se polemika za svakodnevnu upotrebu.
Aspirina od starosnog doba već posle 40-te i do 59-godine života kao primarna prevencija.
Starosti oko 60 godine upotreba aspirina treba ograničiti sa preporukom od strane kardiologa.Često treba prestati sa uzimanjem jer su rizici od unutrašnjeg krvarenja (želucu, creva), veći od potencijalne koristi.
Ljudi koji već uzimaju aspirin u malim dozama treba da su pod kontrolom kardiologa. Ponekad treba mesečna kontrola trombo testa.