Mikroorganizmi korisni za zdravlje

0
191

Kada u crijevnoj mikroflori nadvladaju loše, odnosno patogene bakterije, mogu se pojaviti učestale rijetke stolice, nadutost ili oslabljen imunosni sustav.
Održavaju ravnotežu crijevne mikroflore, važne za snažan imunitet i zdravlje
Mnogi se stručnjaci slažu da su crijeva čovjekov najveći imunosni organ i važan čimbenik tzv. stečenog imuniteta. Dakle, ne onoga koji smo dobili rođenjem, već onog koji stječemo tijekom života. Već prije više od sto godina znanstvenici Pasteur i Metchnikoff ukazali su na korisne učinke mikroorganizama, posebice bakterija mliječne kiseline. No, zadnjih godina probiotici su naveliko ušli u uporabu, kako u svakodnevnoj prehrani tako i u terapijskoj primjeni kod različitih zdravstvenih tegoba. O značenju i važnosti probiotika na organizam, imunitet i cjelokupno zdravlje čovjeka za Vitu govori mr. pharm. Mimi Vurdelja, nutricionist–farmakolog Hrvatskog olimpijskog odbora.
Prirodni štit
Riječ probiotik potječe od grčke riječi ”pro bios” što u doslovnom smislu znači “za život”. To su kulture živih mikroorganizama, korisne za život i zdravlje, kao i za cjelokupni imunitet čovjeka. U praksi se može reći da su probiotici živi organizmi dodani hrani radi unapređenja i ravnoteže crijevne mikroflore koja je uslijed nekih tegoba poremećena. Naime, kada u crijevnoj mikroflori nadvladaju loše, odnosno patogene bakterije, mogu se pojaviti učestale rijetke stolice, nadutost ili oslabljen imunosni sustav.
U crijevima prirodno živi oko sto milijardi bakterija u uravnoteženom odnosu u korist onih dobrih ili poželjnih koje učinkovito pomažu probavi te iskorištavanju hranjivih tvari i energije. Dobre ili poželjne bakterije u crijevima sudjeluju u sintezi vitamina K i nekih vitamina B skupine, te čuvaju ravnotežu crijevne mikroflore, podupiru rad imunosnog sustava i čuvaju nas od bolesti. Zbog svega toga dobre se bakterije danas dodaju mlijeku, siru, jogurtu, acidofilu, kefiru… Jednostavno rečeno, probiotik je drugo ime za dobre bakterije.
Neophodna je ravnoteža
Problemi ili zdravstvene tegobe poput nadutosti, bolesti želuca, proljeva, opstipacije, osjećaja slabosti, slabog apetita, infekcija, problema s kožom i alergijama samo su neki od mogućih simptoma narušene crijevne bakterijske mikroflore. Važno je znati da probiotici istog soja neće imati jednak učinak kod svih zdravstvenih tegoba. Od nekoliko stotina različitih vrsta bakterija samo četrdesetak čini većinu bakterija u crijevnoj mikroflori i većina ih je korisna. Druge pak bakterije mogu biti štetne i izazivati tegobe. Stoga je potrebno odgovarajućom prehranom osigurati da je korisnih bakterija uvijek više nego štetnih.
Korisne se bakterije održavaju na životu i u poželjnim koncentracijama fermentiranjem prehrambenih vlakana sadržanih u namirnica biljnog podrijetla. Stoga je vrlo važno konzumirati voće i povrće bogato vlaknima koja tijelo ne može probaviti pa dolaze do debelog crijeva gdje su dobrodošla hrana gladnim bakterijama. Ako ne unesemo dnevno minimum 25 do 35 g vlakana, uz nedovoljno crijevne flore i premalo kretanja, i probava će biti neredovita ili usporena, osjećat ćemo se usporeno i bezvoljno. Upravo će prehrana s velikim udjelom vlakana osigurati zdrav i snažan razvoj crijevne flore.
Korisni pomoćnici
Bez prebiotika priča s probioticima nije potpuna. Iako ih u nazivu razlikuje samo jedno slovo, jedni bez drugih ne mogu. Prebiotici, za razliku od probiotika nisu živi organizmi već neprobavljivi sastojci hrane: biljna vlakna, inulin, fruktooligosaharidi, ostaci razgradnih stanica. Osim što su hrana dobrim bakterijama u debelom crijevu, prebiotici poboljšavaju preživljavanje probiotika dok prolaze kroz gornji dio probavnog sustava, omogućavaju njihovo naseljavanje i po potrebi rast i aktivaciju u mikroflori debelog crijeva.

POSTAVI ODGOVOR