Ljeto je godišnje doba u kojem najviše uživamo, ali nam zadovoljstvo mogu pokvariti, barem privremeno, gastrointestinalne tegobe odnosno bolesti probavnog sustava.
Uzrok takvih, najčešće prolaznih tegoba, u ljetnim mjesecima svakako su crijevne infekcije, čiji uzročnici mogu biti virusi (rota, adeno, enterovirusi) i bakterije (salmonela, šigela, kampilobakter, E.coli, stafilokok). Virusne infekcije, npr. enteroviroze, se obično javljaju među djecom, a najčešći put prijenosa virusa je preko usta (fekalno-oralni put).
Ipak, većinom su crijevne infekcije u ljetnim mjesecima izazvane trovanjem hranom. Uzročnici su već spomenute bakterije u hrani, a hrana se može kontaminirati bakterijama na nekoliko načina:
– preko prljavih ruku osobe koja je u kontaktu s hranom
– ukoliko hrana nije dobro termički obrađena, adekvatno čuvana ili temeljito oprana
– ako je namirnica porijeklom od bolesne životinje
Upravo su visoke ljetne temperature idealne za brzo razmnožavanje bakterija u hrani. Neka hrana predstavlja osobito plodno tlo za širenje crijevnih infekcija. To su svježi sirevi, mlijeko, sladoled (osobito onaj pripremljen u slastičarnici), kremasti kolači, šlag, hrana koja sadrži jaja koja nisu u potpunosti termički obrađena, meso (perad, mljeveno meso, salame..), nedovoljno oprano voće i povrće.
Najčešće se bakterijsko trovanje hranom javlja u obliku malih epidemija u nekoj zajednici ili većih epidemija u institucijama (bolnice, ugostiteljski objekti, hoteli, vrtići, domovi za umirovljenike, školske i studentske kantine…). Simptomi trovanja hranom su zajednički za većinu uzročnika: povišena temperatura, bol u trbuhu, povraćanje, proljev. Najopasnija posljedica toga je svakako dehidracija odnosno gubitak tekućine i elektrolita koji može biti težak, osobiti kod male djece i starijih osoba.
Kao što je već spomenuto, trovanje hranom uglavnom je uzrokovano bakterijama. Tako se primjerice simptomi infekcije salmonelom javljaju naglo, 12 – 24 sati nakon konzumacije kontaminirane hrane. Kod nekih osoba infekcija može postati kronična pri čemu te osobe postaju izvor zaraze za svoju okolinu! Glavni uzrok stafilokoknog trovanja hranom je nepridržavanje higijenskih mjera prilikom rukovanja s hranom pri čemu stafilokok, s kože ili sluznice osobe koja priprema hranu, dođe u hranu, te tamo izlučuje toksin otporan na grijanje i kraću termičku obradu. Gastrointestinalni simptomi se javljaju dva do tri sata nakon konzumacije takve hrane. Tjelesna temperatura kod zaražene osobe obično nije povišena, a bolest traje oko jedan dan te ne ostaju posljedice. Spomenimo i trovanje hranom bakterijama iz roda klostridija. Do toga obično dolazi konzumacijom kontaminiranog mesa i proizvoda od mesa. Poseban problem je infekcija bakterijom Clostridium botulinum koja može biti i smrtonosna! Ta bakterija proizvodi tzv. botulinum-toksin te je potreban izniman oprez kod konzumacije nepravilno konzervirane hrane. Druga vrsta klostridija, Clostridium difficile sve se češće pojavljuje kao uzročnik proljeva, često kao nuspojava terapije antibioticima.
Liječenje trovanja hranom u većini slučajeva uključuje konzumaciju laganije jednostavne hrane (dvopek, riža, kuhano povrće), uz nadoknadu izgubljene tekućine i elektrolita (voda, nezaslađeni šipkov čaj, nemasna juha). Treba izbjegavati tešku, masnu, slatku i prženu hranu, hranu s puno vlakana, mlijeko i mliječne proizvode, uz iznimku probiotičkih jogurta koji su neophodni za obnavljanje korisne crijevne mikroflore. Djeci se može dati rehidracijska otopina na usta. Ukoliko je prisutna mučnina i povraćanje, bit će potrebno nadomjestiti tekućinu i elektrolite infuzijom pa se treba javiti liječniku. Liječniku se treba i javiti u slučaju da se proljev ponovno vrati i traje više od tjedan dana ili ako u stolici ima krvi ili sluzi, te ima li zaražena osoba povišenu tjelesnu temperaturu duže od dva dana. Također, i u slučaju crijevne infekcije dojenčadi i male djece treba konzultirati liječnika jer oni dehidriraju brže od odraslih.
Osim spomenutih crijevnih infekcija, gastrointestinalne tegobe u ljetnim mjesecima mogu biti simptom već postojećih bolesti, ali i onih bolesti specifičnijih za ljetne mjesece i učestala putovanja u tom dijelu godine. To su tzv. proljevi putnika (putnička dijareja) i kinetoze odnosno bolesti kretanja.
Proljevi putnika karakteristika su bolesti koja se javlja kod ljudi na putovanjima, a osobito u zemlje u razvoju i tropske krajeve zbog specifičnog stila života i klimatskih uvjeta. Proljev se može javiti bilo kada tijekom putovanja, a glavni uzroci su kontaminirana hrana i voda. Taj proljev najčešće prolazi bez posljedica unutar tjedan dana. Simptomi kinetoza javljaju se tijekom vožnje automobilom, autobusom ili vlakom, letom avionom ili plovidbom. Osim mučnine i povraćanja, prisutno je i loše opće stanje.
Bolje spriječiti nego…
Kada se radi o trovanju kontaminiranom hranom, da bi stvar bila gora, mi i ne moramo biti svijesni da se u hrani nalaze bakterije jer ona može izgledati, mirisati i po okusu djelovati „normalno“. Zato je ključno spriječiti da bakterije uopće dođu na plodno tlo i razmnože se u dovoljnom broju koji će izazvati neugodne simptome, a koji nam mogu pokvariti toliko dugo iščekivane ljetne radosti.
– Uvijek perite ruke toplom vodom i sapunom prije svakog jela ili rukovanja s hranom. Perite i radne površine i pribor, osobito nakon rukovanja sa sirovim namirnicama. Voće i povrće temeljito perite u čistoj tekućoj vodi.
– Adekvatno zbrinite kućni otpad.
– Svježe namirnice čuvajte na temperaturi u hladnjaku, odvojene od već pripremljene hrane.
– Ne kupujte namirnice oštećene ambalaže i uvijek provjerite rok trajanja na proizvodu.
– Izbjegavajte termički neobrađenu hranu (osobito od svježh jaja)!
– Sladoled je bolje kupiti zapakiran, u trgovini, nego onaj pripremljen u slastičarnici.
– Kada termički obrađujete hranu, kuhajte je ili pecite dovoljno dugo. Ukoliko pripremate meso na roštilju, morate ga ispeći u potpunosti, dovoljno dugo na umjerenoj vatri. Također, meso često okrećite kako bi se što bolje i temeljitije ispeklo. Ribu pripremajte svježu; izbjegavajte sirovu ili nedovoljno pečenu ribu i morske plodove.
– Hranu pripremajte neposredno prije konzumacije i izbjegavajte podgrijavanje. Ako hranu ne konzumirate odmah nakon pripreme, treba je brzo ohladiti i spremiti u hladnjak ili zamrznuti.
– Ohlađenu hranu kratko držite izvan hladnjaka i ako ste je podgrijali, odmah je pojedite, a ako vam je nešto ostalo, bacite! Hranu ne držite dugo u hladnjaku ili zamrzivaču i redovito provjeravajte temperaturu hladnjaka. Kad hranu slažete u hladnjak, nemojte ga pretrpati, a sirove namirnice odvojite od kuhanih. Jednom odmrznutu hranu nemojte ponovno zamrzavati.
– Izbjegavajte vodu i led nepoznatog porijekla.
– Izbjegavajte ugostiteljske objekte sumnjive higijene; ne kupujte gotovu hranu koja se prodaje na ulici.
– Tijekom putovanja (godišnji odmor, izlet),
hranu čuvajte u čistim vrećicama ili posudama s poklopcem, u prijenosnom hladnjaku, a svu „sumnjivu“ hranu bacite. Hladnjak nemojte staviti na direktno svijetlo ili toplinu. Sa sobom na put uvijek nosite vodu u boci te vlažne maramice.
– Kad ste u kupovini, a vani su visoke temperature, hlađenu ili zamrznutu hranu te onu lako pokvarljivu prenosite u posebnim termostabilnim vrećicama.
Na kraju, ukoliko znate da patite od kinetoza, prije odlaska na put potražite savjet liječnika. Od tekućine pijte vodu ili čajeve, a prehranu ograničite na lagani obrok prije odlaska na put.
Na putovanjima, osobito u zemlje u razvoju i tropske krajeve, koristite vodu i napitke u originalnoj ambalaži, a izbjegavajte neprokuhanu vodu, vodu iz slavine te pića s ledom. Od hrane izaberite jače pečeno meso, kuhano povrće, voće koje sami ogulite prije upotrebe. Ili jednostavnije: “Boil it, cook it, peel it or forget it.”
