Važnost joda za zdrav organizam

0
438

Važnost joda za zdrav organizamKad je reč o Jodu treba pomisliti na štitnu žlezdu, latinski naziv je glandula thyreoidea.Da bi dobro obavjala svoju funkciju potrebno je unositi dovoljne količine joda u organizam kroz hrane i vode.Dnevna potreba odrasle osobe za jodom iznosi 150 mikrograma odnosno 1 miligrama nedeljno.
Štitna žlezda je jedna od najvećih endokrinih žlezda, pomoću svojih hormona tironin i tiroksin regulišu rad-metabolizam ostalih organa.Nalazi se u prednjem delu vrata ispred grkljana i dušnika u obliku leptira sa raširenim krilima.Jod je važan u funkcionisanju štitne žlezde koji se preuzima iz krvotoka.Štitna žlezda proizvodi i hormon kalcitonin koji učestvuje u regulaciji-koncentraciji kalcijuma u organizmu.Reguliše metabolizam zato neki ljudi imaju brz ili spor metabolizam.Uloge štitne žlezde su sledeće:
*regulacija metabolizma uz pomoć svojih hormona
*utiče na pravilan rast i razvoj fetusa i dece
*uveliko utiče na nervni sistem
*povećava potrošnju kiseonika i stvaranje toplote
*utiče na budnost, pamćenja, razmišljanja, učenja
*ubrzava razgradnju masti i stvaranje proteina
*utiče na rad srca  i kardiovaskularnog sistema
*ima uticaj na seksualnu funkciju i na održavanje normalnog toka trudnoće (naročito na nervni sistem ploda).
Štitna žlezda izvlači jod iz krvi, ali isto može i da bude primaran da iz sebe ispušta jod.U slučaju da živite gde je zemlja siromašna sa jodom i stalno pijete tu vodu mugu nastati razne tegobe usled nedostatka joda.Dolazi do malaksalosti sporijeg razmišljanja, tromosti, strume a kod dece od mentalne zaostalosti do kretenizma.Obratite pažnju na ishranu jesti hranu bogatu jodom to su produkti mora-morski plodovi, školjke, plava riba, jetrene ulje bakalara, skuša, haringa, losos, tunjevina koji su bogati i selenom zatim Omega3 masnim kiselinama.Joda ima u manjim količinama u mesu, jajetu, pečurkama, orašastim plodovima, citrusno voće, maslinovo i riblje ulje, integralni pirinač, zeleni čaj.
Postoje namirnice koje smanjuju apsorpciju joda to su: brokoli, karfiol, kupus, kelj, keleraba, spanać.
Da bi se sprečilo posledice deficita joda u našoj zemlji se vrši jodiranje kuhinjske soli od 1953 godine dodavanjem 20mg jodnih jedinjenja na 1 kg kuhinjske soli.Dnevna potreba za jodom podmiruje 7-8 grama ove soli-oko 2 kafene kašikice.
Poremećaj u radu štitne žlezde može biti stres, nespavanje, rad bez odmora, loša ishrana, teški fizički poslovi, alkoholizam, pušenje, konzumiranje opojnih droga.

POSTAVI ODGOVOR