Kratki pregled testa
Holesterol je tip masti (lipida) i važan je gradivni element stanica u tijelu.
Međutim, previše holesterola u krvi može povećati rizik od srčanih oboljena, moždanog udara i oboljenja koronarnih arterija. Kada ima previše holesterola, on i druge supstance u krvi mogu se taložiti duž unutrašnjih zidova arterije, obrazujući ono što je poznato kao plaque (plak) koji predstavlja veće naslage na zidu krvnog suda . Velike naslage mogu ometati tok krvi kroz arteriju i izazvati oboljenja srca, mozga ili drugih vitalnih organa. Ako dođe do dodatnog formiranja krvnog ugruška, na već postojećem plaku u arteriji, to dovodi do dodatnog suženja krvnog suda i može izazvati ozbiljne srčane tegobe ili probleme sa cirkulacijom u mozgu.
Holesterol putuje kroz krv vezan za proteine. Ovaj holesterol-protein paket nazvan je lipoprotein. Lipoproteini su ili visokog ili niskog denziteta, ovisno od toga koliko mnogo proteina je vezano za masti. Lipoproteini sa više proteina, nego masti nazvani su lipoproteini visokog denziteta (HDL). Lipoproteini sa više masti nego proteina nazvani su lipoproteini niskog denziteta (LDL).
– Lipoprotein visokog denziteta (High Density Lipoprotein – HDL) ponekad se zove dobar holesterol. HDL holesterol pomaže u uklanjanju LDL-a iz tijela vežući se sa njim i noseći ga natrag jetri na raspolaganjei preradu. Visok nivo HDL holesterola u krvi ukazuje na nizak rizik od razvoja srčanih oboljenja i moždanog udara kod određene osobe
– Lipoprotein niskog dentiteta ( Low Density Lipoprotein – LDL) ponekad se zove loš holesterol. LDL holesterol se taloži unutar zidova arterija i dovodi do formiranja plaque – naslaga na zidu krvnog suda..
– Trigliceridi su drugi tip masti. Samo male količine triglicerida su nađene u krvi. Visok nivo triglicerida sa visokim LDL holesterolom izaziva veći rizik od srčanih oboljenja, nego samo visok nivo LDL holesterola.
Ukupni holesterol predstavlja iznos ukupnog hosleterola u krvi ( LDL + HDL ). Analiza masnoća pokazuje specifičnu količinu HDL-a, LDL-a i triglicerida u krvi. Neki doktori traže nalaz koji pokazuje nivo ukupnog holesterola i nivo HDL-a u krvi.
Svi ovi nalazi se uzimaju putem krvi.
Zašto se radi?
Nalaz holesterola i triglicerida se radi:
– da pokaže nivo masnoća zdrave osobe. To je rutinski nalaz koji se preduzima preventivno, najčešće u sklopu godišnjih sistematskih pregleda.
– da procijene rizik od oboljenja koronarnih arterija, posebno ako postoje drugi faktori rizika koji upućuju na srčana oboljenja (npr. visok krvni pritisak, pušenje, dijabetes, te pojava ranih srčanih oboljenja u porodici) ili simptomi koji nagovještavaju da su srčana oboljenja prisutna.
– kod osoba sa neuobičajenim simptomima koji nagovještavaju visok holesterol, npr. žuti masni depozit u koži (xanthomatosis), koji može označiti prisustvo vanrednih genetskih oboljenja, koja uzrokuju veoma visoke nivoe holesterola u krvi.
Kako se pripremiti?
Ako se radi analiza masti (ukupnog holesterola, LDL-a, HDL-a i nivoa triglicerida), onda trebate izbjegavati jelo i piće (izuzev vode) 12 sahata prije nego što date krv.
LDL holesterol se izračunva iz nivoa ukupnog holesterola, HDL-a i nivoa triglicerida.
Ako ćete uzimati nalaz ukupnog holesterola ili HDL holesterola nije potrebna posebna priprema (kao što je gladovanje npr.)
Kako se radi?
Ovaj nalaz se obično izvodi na uzorku krvi uzetom iz vene, a procedura traje manje od tri minute. Nivo holesterola također može biti određen pomoću uzorka krvi uzetog iz prsta.
Kada se uzima uzorak krvi iz vene, laborant će omotati elestačnu traku oko gornjeg dijela vaše ruke da bi se zaustavio tok krvi kroz venu u ruci. Ovo će olakšati pravilno stavljanje igle u venu. Ispod trake vene postaju veće, jer se pune krvlju i ne kolabiraju lahko.
Mjesto uboda se očisti alkoholom i igla se umetne. Više od jednog uboda iglom biće potrebno, ako igla nije postavljena tačno u venu ili ako vena ne može da obezbijedi dovoljnu količinu krvi.
Kada je igla pravilno smještena u venu, epruveta za sakupljanje krvi će biti pričvrščena za iglu. Krv će teći u epruvetu. Ponekad se sakupi više od jedne epruvete krvi.
Kada je sakupljeno dovoljno krvi, traka oko vaše ruke biće uklonjena. Vata ili tufer gaze se postavi na mjesto uboda iz kojeg je igla izvučena. Pritisne se nekoliko minuta na mjestu uboda, a potom se stavi mali zavoj ili flaster preko tufera.
Kakav je osjećaj?
Možda nećete osjetiti ništa pri ubodu igle, ili ćete osjetiti kratak ubod kada igla probode kožu. Neki ljudi će osjetiti bol od uboda dok je igla u veni. Međutim, mnogi ne osjećaju nikakvu bol (ili osjećaju manju neugodnost) dok je igla smještena u veni. Količa boli koju osjećate zavisi od spretnosti laboranta, stanja vaše vene i vaše osjetljivosti na bol.
Rizici
Rizik od komplikacija, pri uzimanju krvi iz vene je veoma mali. Na mjestu uboda može se razviti mala modrica. Pritiskom na mjesto uboda, nekoliko minuta nakon što je igla izvađena, možete smanjiti rizik od nastajanja modrice. Veoma rijetko, dolazi do upale vena (phlebitis). Phlebitis se obično tretira sa hladnim oblogama koje se stavljaju nekoliko dana.
Produženo krvarenje može biti problem za ljude sa bolestima krvi. Aspirin, warfarin (Coumadin) i drugi lijeci koji utiču na zgrušavanje krvi, također mogu izazvati produženo krvarenje. Ako imate problema sa krvarenjem ili zgrušavanjem krvi ili ako uzimate navedene lijeke, recite medicinskom osoblju prije nego što vam izvadi krv.
Rezultati testa
Rezultati analize lipoproteina uključuje vrijednosti ukupnog holesterola, HDL holesterola, nivoa triglicerida, LDL holesterola i omjer ukupnog holesterola naprema HDL-u. Holesterol i nivo triglicerida mjenjaju se prema starosti i spolu. Rezultati se također mjenjaju u zavisnosti od vrste laboratorijske analize uzorka krvi.
HDL holesterol Preporučene muškarci
žene >1,4 mmol/l
>1,7 mmol/l
Rizične muškarci
žene 1,4-0,9 mmol/l
1,7-1,2 mmol/l
Visoko rizične muškarci
žene <0,9 mmol/l
<1,2 mmol/l
Holesterol Preporučene vrijednosti za odrasle osobe iznose:
do 5,2 mmol/l
LDL holesterol Preporučene <3,9 mmol/l
Rizične 3,9 – 4,9 mmol/l
Visoko rizične >4,9 mmol/l
Trigliceridi Preporučene vrijednosti za odrasle osobe iznose:
muškarci <1,8 mmol/l
žene >1,5 mmol/
Šta utiče na test?
* Visok ili lažno povišen nivo LDL holesterola može biti prouzrokovan beta-blokerima, aspirinom, tiiazidnim diureticima, vitaminima A i D, korticosteroidima (kao npr. Prednisone, SoluMedrol), određenim muškim hormonima, tranquilizerima (sredstva za umirenje npr. Apaurin, Ansilan…), oralnim kontraaceptivima (popularne anti -bebi pilule).
* Nizak ili lažno snižen nivo LDL holesterola može biti uzrokovan nekim antibioticima ( tetracycline, erythromycin ili neomycin), visokim dozama niacina (vitamina B3) i određenim ženskim hormonima.
* Konzumiranje hrane 8 do 12 sahata prije nalaza uticaće na rezultate.
* Trudnoća može poremetiti nivo holesterola i triglicerida.
Na šta obratiti pažnju?
1. Viši nivoi holesterola, čak i u normalnom opsegu, udruženi su sa povećanim rizikom od srčanih oboljenja. Npr. kod čovjeka srednjih godina sa nivoom holesterola od 250 mg/dL vjerovatnoća da dođe do srčanog oboljenja dvaput je veća nego kod muškarca sa nivoom holesterola od 200 mg/dL. Zato su nivoi ispod 200 mg/dL poželjni za snižavanje rizika od srčanih oboljenja. Povišen nivo holesterola kod mlađih ljudi je bitan, jer se sužavanje koronarnih arterija obično razvija postepeno tokom mnogo godina.
2. Promjenite način života ! Dijeta ima najpovoljniji efekat na snižavanje nivoa holesterola. Smanjenje unosa zasićenih masnih kiselina (životinjskih masnoća) i holesterola u dijeti, uz istovremeno povećavanje unosa hrane bogate biljnim vlaknima i složenim ugljikodhiratima mogu sniziti prosječan nivo holesterola za 10% do 20%. Neki pojedinci su osjetljiviji na dijetu od drugih. Gubitak težine također smanjuje nivo holesterola u krvi.
3. HDL (ili dobri) holesterol donekle može biti povećan snažnim fizičkim vježbama, prestankom pušenja i gubitkom težine.
4. Uprkos udruženosti između povišenog holesterola i srčanog oboljenja, mnogi ljudi koji pate od srčanih napada nemaju jako povišen nivo holesterola. Ustvari, drugi riziko faktori su umješani u konačno određivanje ko će dobiti, a ko neće srčano oboljenje. Rizik od srčanih oboljenja sa povišenim nivoom holesterola (ili snižen nivo HDL holesterola) je bitno uvečan drugim faktorima rizika kao npr. pušenje cigareta ili visok krvni pritisak.
