Holesterol spada u porodicu masnih supstanci koji se zovu lipidi.Holesterol je sastavni deo organizma, za normalno funkcionisanje svake ćelije.U odredjenim organima ima specifičnu ulogu kao što su: sinteza holnih kiselina u hepatocitima, sinteza steroidnih hormona u kori nadbubrežnih i polnih žlezda, transport liposolubilnih vitamina (A,D,E,K).Poreklo može biti endogenog i egzogenog karaktera.Većina ćelija sama sintetiše, a drugi izvor je hrana kojom se unosi.
Ustanovljeno je da oko 2/3 holesterola nastaje sintezom u organizmu.Kod odrasle osobe iznosi oko 800-900 mg/dan, a svega 1/3 se unosi hranom i iznosi oko 150-300 mg/dan.
Najveći deo holesterola nastaje u jetri, do njegove sinteze može doći i u sluzokoži creva, i nadbubrežnim žlezdama zatim putem krvotoka transportuje se do ćelije organizma.
Kao i ostali lipidi nerastvorljiv u vodi a u krvi se transportuje vezajući za proteine gradeći-lipoproteine.
Podeljeni su prema gustini na:
VLDL-lipoproteini vrlo male gustine
LDL-lipoproteini male gustine
HDL-lipoproteini velike gustine
Eliminacija holesterola iz organizma vrši se preko žuči, perutanjem kože, mala količina sa urinom, kod dojilje gube nešto preko mleka.Njegova koncentracija u krvi je povezan sa metabolizmom masti i zavisi od nasledja, ishrane, žlezda sa unutrašnjem lučenjem, funkcije jetre i bubrega.
Nedostatak holesterola u organizmu može imati za posledicu oštećenje jetre, smanjenje pamćenja, koncentraciju, avitaminozu liposolubilnih vitamina (A,D,E,K) koji čuvaju naše organe i održavaju kožu zdravim.
Ne treba se odricati hrane koje poseduje holesterol, treba biti umeren.Holesterol se ne nalazi u voću, povrću, klicama, orašastim plodovima, semenkama.